PRVI ČLANAK KONVENCIJE
Europski sud presudio protiv Srbije zbog zapljene novca stranih državljana na granici

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u korist pet državljana Turske i Njemačke, nakon desetljeća pravne borbe, i naložio Srbiji da im vrati novac koji im je, prema njihovim tvrdnjama, nezakonito oduzet na graničnim prijelazima.
Carinici zapljenivali gotovinu
Presuda je objavljena u ponedjeljak i odnosi se na događaje iz razdoblja 2012.–2014., kada su srpski carinici na granici zaplijenili gotovinu koju ovi državljani nisu prijavili – iako su nosili iznose veće od 10.000 eura, koliko se može prenijeti bez prijave.
Sudovi u Srbiji proglasili su ih odgovornima za prekršaj, izrekli im novčane kazne i oduzeli im većinu ili cijeli iznos gotovine, piše Forbes.
Međunarodna tužba zbog povrede imovinskih prava
Podnositelji tužbi – tri turska državljana, jedan njemački i jedna osoba s oba državljanstva – živjeli su u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Tvrdili su da je zapljena novca bila neproporcionalna, nezakonita i protivna javnom interesu.
Srbija prekršila članak 1. Protokola Europske konvencije o ljudskim pravima
Europski sud jednoglasno je odlučio da je Srbija prekršila članak 1. Protokola 1 Europske konvencije o ljudskim pravima, koji jamči pravo na neometano uživanje vlasništva. Sud je zaključio da je pravni okvir u Srbiji bio preširok i neprecizan, a sudska praksa nedovoljno detaljna kako bi zaštitila pravo građana na privatno vlasništvo.
Zakon nejasan, kazne neproporcionalne
Iako je Zakon o deviznom poslovanju predviđao mogućnost oduzimanja gotovine, Sud je ocijenio da je sam zakon formuliran nejasno, bez jasnih kriterija kada i u kojem obimu se može primijeniti mjera oduzimanja.
Također je utvrđeno da nije bilo konkretnih naznaka da su ovi pojedinci sudjelovali u pranju novca ili drugim kriminalnim radnjama, te da zaplijenjeni iznosi potječu od legalnih prihoda, poput prodaje imovine ili osobne ušteđevine.
Vlada Srbije: Mjere protiv pranja novca
Vlada Srbije tvrdila je da se mjerama željela boriti protiv pranja novca, no iz dokumentacije nije vidljivo da su nadležni organi poduzeli korake u tom smjeru, poput obavještavanja agencija za sprječavanje pranja novca.
Srbija mora vratiti novac i platiti troškove
Presudom je naloženo da Srbija vrati zaplijenjeni novac:
- Njemačkom državljaninu 53.000 eura
- Ostalim podnositeljima 14.425, 14.800, 20.000 i 25.020 eura
Uz to, Srbija će morati platiti i sudske troškove, u iznosu između 1.700 i 1.750 eura po slučaju.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare